> Poziv na kartiranje gnijezda i prebrojavanje bijelih roda 2008. godine
>
> Ovim putem šaljem poziv Društva za zaštitu ptica i prirode na
> prebrojavanje
> bijelih roda u Hrvatskoj. Radi se o znanstvenom sakupljanju podataka o
> populaciji bijelih roda u Hrvatskoj u kojoj može sudjelovati svaka osoba
> putem obrasca koji se nalazi na drugom listu ovog poziva.
>
> Ovogodišnje prebrojavanje razlikuje se od ranijih po tome što je
> zahvaljujući mogućnostima koje pruža internet cijelo vrijeme
> transparentno,
> otvoreno i interaktivno za sve sudionike i znatiželjnike. Nakon
> dostavljanja
> ispunjenog obrasca sa potrebnim podacima o lokaciji, brojnosti i ostalom,
> svi podaci o pojedinom gnijezdima, uključujući Vaše, pojavljivati će se na
> karti putem interneta dostupnoj svima. No zaboravimo na trenutak na
> tehnologiju koja nas okružuje, razmislimo što znamo i mislimo o rodama
> koje
> žive u našoj blizini?
>
> Kako to da su se toliko približile našim domovima i ušle u gradove, a da
> ih
> ljudi nisu otjerali? Možda zbog starog praznovjerja da donose djecu. Tko
> ima
> rodino gnijezdo na kući ta obitelj se može smatrati sretnom, ako ne i
> blagoslovljenom, pa nikome ne pada na pamet rušiti njeno gnijezdo sa
> vlastite kuće. Svatko voli vidjeti kako se roditelji brinu o svojoj djeci
> dok ona naočigled rastu. Uostalom, ne nanose štetu krovovima i usjevima.
> Jedan od čimbenika koji utječu na brojnost i rasprostranjenost roda je i
> odnos ljudi prema rodama i prirodi općenito.
>
> Od kada ljudi znaju da rode zimi sele u daleke južne krajeve? U
> predkolonijalno doba to je bio veliki misterij, kamo su nestajale? Tada su
> postojale teorije da se zimi sklanjaju u planine, čak da spavaju zimski
> san!
> No takve teorije su nestajale u rijetkim slučajevima kada bi neka ptica u
> proljeće u svojem tijelu donijela zabodenu strelicu. Strelicu odapete u
> neuspjelom lovu dalekog afričkog plemena, prema ukrasima na strelici
> kasnije
> prepoznatom plemenu. Znanstvenici danas ta praćenje roda i ptica ne
> koriste
> strelice nego neškodljivo prstenje sa podacima o mjestu i vremenu
> prstenovanja. Ako nađete takvu rodu na vlastitom krovu, možete se smatrati
> dvostruko sretnim i putem našeg Društva saznati kuda je roda letjela i sa
> kojim krajem svijeta povezala Vaš (susjedov, prijateljev, rodbinski) dom.
>
> Što znamo o rodinom razmišljanju, promatranju i orjentiranju u svijeta oko
> sebe? Rode prilikom seoba i pronalaženja svojih starih gnijezda koriste
> razne orjentire vidljive iz zraka: planine, vodene površine, rijeke,
> ceste,
> crkve i dr. Ali na osnovu čega odlučju gdje će postaviti gnijezdo? Da li
> je
> u pitanju slučajnost, praktičnost, estetičnost ili inteligencija?
> Sakupljanjem statističkih podataka o mjestu gniježđenja i blizini
> prepoznatljivih objekata možete nam pomoći zaviriti u misli jedne rode.
>
> Zašto prebrojavati rode? Rode su jedan od indikatora stanja u kojem se
> nalazi priroda i okoliš u našoj neposrednoj blizini, obzirom da i mi
> utičemo
> na čistoću i kvalitetu okoliša, a rode se hrane i žive u njemu. Rode su
> osim
> toga lako uočljive i pristupačne. Sudjelovati može svatko, dovoljno je
> pogledati kroz prozor kuće, automobila, autobusa ili vlaka, na putu za
> posao, školu ili rodbinu, zatim precizno zapisati ili zapamtiti uočeno, te
> na kraju ispuniti i poslati obrazac sa iduće stranice. Obrasce svakako
> šaljite bez obzira da li je opažanje obavio netko prije Vas, svaka potvrda
> promatranja ili proširenje novim podacima dobro je došla!
>
> Obrazac za kartiranje gnijezda i prebrojavanje bijelih roda 2008. godine
>
> Datum promatranja:
> Ime i prezime promatrača:
> Grad, mjesto ili selo promatranja:
> Broj odraslih i mladih (npr. 2 + 2) roda u gnijezdu (i broj nula je
> znanstveno koristan podatak!!!):
> Boja i oznake sa prstena rode (ako ga ima):
> Smještaj gnijezda (krov, dimnjak, električni stup, umjetno podnožje za
> gnijezdo):
> Na tom mjestu gnijezdo se nalazilo i prošle godine (točno, netočno ili
> nepoznato):
> Točna lokacija gnijezda:
> - ulica i kućni broj kuće na kojoj je ili pored koje je gnijezdo;
> - ako posjedujete potreban uređaj, dovoljne su samo GPS koordinate
> Obavezno opisati orjentire u blizini gnijezda (npr. crkva, prva kuća u
> selu,
> vrsta raskršće (npr. T, X ili Y), prijelaz preko pruge, most, ribnjak),
> zajedno sa približnom udaljenošću od gnijezda u metrima:
> Podatak o udaljenosti i vrsti industrijskog postrojenja (ako postoji):
> Ako je moguće u prilogu E-maila ili MMS-a pošaljite amaterske fotografije
> učinjene sa tla: gnijezdo sa mladima u krupnom planu i/ili gnijezdo u
> širem
> okolnom okruženju (Priloženo: da ili ne)
>
> Jedan ispunjeni obrazac vrijedi za jedno gnijezdo. Ako se pojave nove
> važne
> informacije moguće ih je naknadno nadopuniti. Svaki dodatni komentar je
> dobrodošao! Pronalaziti gnijezda i sakupljati podatke o njima možete dok
> god
> se u njima nalaze mladi, otprilike do kraja 7. mjeseca.
>
> Tablicu popunjenu sa sakupljenim podacima pošaljite na E-mail adresu:
> darko.podravec[at]elektro-celik.hr, pri čemu je [at] = @. Podatke prema
> navedenom obrascu možete poslati i SMS-om ili MMS-om ili jednostavno
> nazvati
> na 091/7295-891.
>
> Svi dostavljeni podaci biti će u najkraćem mogućem roku svima dostupni za
> čitanje na odgovarajućim zemljopisnim točkama na on-line karti na internet
> adresi: http://www.mapbuilder.net/users/Darkec/58075 . Možete odmah
> vidjeti
> do sada sakupljene podatke! Ako uočite greške u usporedbom sa vašim
> promatranjem na licu mjesta, svakako javite.
>
> Više podataka o pticama možete naći i razgovarati o njima unutar foruma na
> internet adresi:
> http://www.ptice.net/index.php?name=PNphpBB2&file=viewtopic&p=4644#4644 .
> A
> više podataka o Društvu za zaštitu ptica i prirode, te o aktivnostima koje
> ono provodi možete pronaći na internet adresi: www.ptice.hr
>
> Na kraju prebrojavanja svi sakupljeni podaci i statistike sa komentarima
> biti će objavljene na navedenim internetskim stranicama ali i poslani svim
> sudionicima.
>
> Ovaj poziv svakako pošaljite svim prijateljima, rodbini, učiteljima,
> ravnateljima, vozačima, planinarima, ribičima, ornitolozima i drugima.
>